U utorak, 21. siječnja, u 20:42 sati, JVP Zagreb primila je dojavu o požaru stana na četvrtom katu u Ulici Jakova Gotovca u širem centru Zagreba. Na mjesto događaja uz vatrogasce iz tri postaje JVP upućeni su i policijski službenici iz tri najbliže policijske postaje, kao i jedna grupa Interventne jedinice policije, radi osiguranja mjesta događaja i pružanja pomoći oko evakuacije stanara.
Požar se sa četvrtog kata fasadnim dijelom spuštenog krovišta proširio na treći kat, ali i na krovište od oko 300 metara kvadratnih, što je predstavljalo veliku opasnost od daljnjeg širenja požara na ostatak zgrade. Požar u samom stanu brzo je ugašen, dok je otvaranje i kontrola fasadne obloge i krovišta trajala do kasno u noć.
U požaru je izgorio jedan stan veličine 30 m2, dok su u tri stana požar oštetio rolete i prozore, hodnik i tavan su bili zadimljeni, a krovište je na nekoliko mjesta otvoreno kako bi se požar zaustavio. Na terenu je bilo ukupno 11 vatrogasnih vozila s 32 vatrogasca JVP Grada Zagreba, a tri DVD-a sa 10 vatrogasaca bili su pozvani kako bi popunili postaje JVP za vrijeme trajanja intervencije.
Zapovjednik JVP Grada Zagreba, Siniša Jembrih, u razgovoru za t-portal otkrio je zašto je požar koji je u utorak izbio u stanu u stambenoj zgradi u Ulici Jakova Gotovca bio specifičan i potencijalno vrlo opasan. Zagrebački vatrogasci gasili su požare u stanovima gotovo svakodnevno, a takve intervencije obično su bile završene za manje od deset minuta. Međutim, požar u stanu u Gotovčevoj izdvajao se po tome što je zahvatio oplatu spuštenog krova na fasadi zgrade. Riječ je zapravo o maski na fasadi ispunjenoj zrakom, što je stvorilo opasan efekt dimnjaka, pojam dobro poznat vatrogascima i onima koji se bave zaštitom od požara. Kada je počeo požar, nije se širio prema van, već je napunio taj prazan prostor između oplate i fasade. Vrući dim ispod te oplate proširio se na krovište, što je bilo vrlo opasno. Da je to bio normalan požar u stanu, riješen bi bio za manje od deset minuta, ali problem je bio spušteni krov. Bilo je potrebno tražiti požar tako što su vatrogasci otvarali krovište na više mjesta kako bi ispustili vrući dim. U tom trenutku doslovno su samo minute dijelile od toga da izgori cijelo krovište zgrade.
Jembrih je objasnio kako već prilikom gradnje treba voditi računa o tome jer možemo gledati požar u stanu kao recimo kockicu, te ona mora ostati određeno vrijeme, a to vrijeme mora biti dovoljno da stignu vatrogasci. Ako se iz te kockice požar proširi na sto kockica, kao u požaru nebodera u Londonu 2017. godine, onda imate problem i to znači da nešto nije bilo napravljeno kako treba. U londonskom požaru u Grenfell Toweru, neboderu s 24 kata, poginulo je sedamdeset i dvoje ljudi, a zahvatio je gotovo cijeli neboder.
Naglasio je i kako je problem vrući dim, a malo ljudi zna da se požar širi upravo dimom. Vrlo opasne situacije događale su se, primjerice, u poslovnim prostorima, u kojima su spušteni stropovi. Požar može nastati u kutu velike kancelarije i preko tog spuštenog stropa probiti se 40 metara dalje, a da oni koji su tamo ne vide ni dim ni vatru. – zaključio je Jembrih.
DR
