Bitna je fleksibilnost

Potres 22. ožujka 2020. promijenio je život mnogih Zagrepčana. Kako su izgledale prve minute nakon potresa za zagrebačke vatrogasce, izdvaja li se neka od ovih intervencija po složenosti?

Vatrogasci Grada Zagreba prvih su sati nakon potresa odradili dvjestotinjak hitnih intervencija. Radilo se, uglavnom, o zatočenim osobama u stanovima, dizalima i slično, no imali smo i ozbiljne požare poput onog trafostanice na Bukovcu, težak požar vrlo bitne centrale u Draškovićevoj ulici i požar krovišta u Kozari putevima. Zanimljivo je da su odmah nakon potresa dojavljena dva požara bolnica i to Dječje bolnice Srebrnjak i Klinike za ženske bolesti i porode u Petrovoj ulici. Na sreću, radilo se samo o velikoj količini prašine. Dojava o požaru u Katedrali koju smo primili u 8:33 također nas je sve uzdrmala, ali se i ona pokazala da je od istog uzroka. Ti požari i dojave su nam rastegnuli snage do maksimuma.
Odradili smo nekoliko kompleksnih akcija podupiranja i spašavanja objekata poput crkve u Granešini, Zlatne dvorane u Opatičkoj ili privatnih objekata. Također, bilo je i nekoliko spašavanja osoba koje su nepokretne ili na koje su pali dijelovi namještaja.
Odmah nakon potresa aktivirana su sva dobrovoljna vatrogasna društva na području Grada Zagreba, a odmah smo imali i dvije cijele smjene na terenu.
Za dubinske analize će biti vremena s obzirom na to da akcije još traju. Ono što možemo reći je da je potres bio veće jačine, ili da je malo dulje trajao, grad bi bio potpuno urušen. Zagreb je bio točno na granici preživljavanja.
Ono što je bio dodatan izazov je to da su sve linije svih hitnih službi bile zauzete. Nasreću, mi nismo prešli na TETRU koja je pala nego smo oslonjeni na naš analogno-digitalni sustav koji se pokazao adekvatnim. Također, ne smijemo zaboraviti ni koronavirus jer mi imamo stroge mjere zaštite koje smo samo proveli, od zabrane ulaska u postaje, mjerenja temperatura, odlaska s više vozila na intervencije, do slanja SMS-a s mjerama zaštite i njihova ponavljanja putem radio veze. Sveukupno smo od 22.3. do danas odradili 3552 hitnih intervencija, što je više od godišnjeg prosjeka u uobičajenoj godini.

Vatrogasci su sudjelovali i u spuštanju sjevernog tornja Katredrale, oštećenog u potresu. Koji su točno bili njihovi zadaci u ovoj akciji?

Osim onog logičnog, a to je zaštita od požara jer se koristio eksploziv, pa sam tako osobno bio dan prije miniranja u kontroli na samom vrhu, naš djelatnik Alen Hertl je bio član ekipe visinskih radnika koji su učvršćivali sam vrh Katedrale iznutra i koji su na kraju spojili vrh i bili u središtu pozornosti i na to smo vrlo ponosni. Time je jasno pokazano da su vatrogasci centralni i nezamjenjiv dio svake, pa i najteže akcije.

Imaju li zagrebački vatrogasaca dovoljno opreme za ovakvu količinu intervencija u sanaciji potresa? Razmišljate li o nabavi nove opreme?

Nitko na svijetu nema dovoljno opreme za slučaj potresa. Kao što sam napomenuo, Zagreb je bio na granici preživljavanja i nije došlo do klasičnih urušavanja i spašavanja iz ruševina. S obzirom na to da još i danas obavljamo između 50 i 100 intervencija dnevno i nemamo puno vremena za razmišljanje o nabavama još nismo primijetili nedostatak opreme. Početkom godine su osigurana sredstva za nabavu automobilske ljestve tako da bi ta nabava išla i ovako i onako. Sigurno ćemo morati obnoviti opremu za spašavanje s visine kao i dio alata te odraditi servise i održavanja na najopterećenijim vozilima.

Ne umanjujući vrijednost drugih sudionika sustava, sigurno su veliku ulogu u raspoređivanju zadataka nakon potresa imali dispečeri. Kako ocjenjujete njihov rad u ovoj situaciji?

Ne bih izdvajao nikoga, pa ni dispečere, već se želim ovako javno zahvaliti svim sudionicima akcija u Zagrebu s vatrogasne strane, od vatrogasaca pa do zapovjedništva. Svi su dali svoj rad u ovim teškim vremenima. Svako tko je sudjelovao u bilo kakvim radovima na visini ili spašavanjima zna koja je količina posla potrebna da se takve intervencije završe, a mi smo ih odradili preko 3500. Samo 3000 dimnjaka koji su prijetili padom je uklonjeno. Probajte samo upisati 3500 adresa pa ćete znati koliko je to posla. Odmah moram napomenuti da ključ svega nije improvizacija nego fleksibilnost. Moderna vatrogasna postrojba mora biti spremna na fleksibilnost. Što to znači u praksi? To npr. znači da neke klasične odgovore možete zaboraviti pa smo mi vrlo brzo prešli na druge načine rada. Primjerice, klasični prijem dojave možete zaboraviti jer su svi, a u Zagrebu je preko 20 000 prijavljenih šteta, zvali sve hitne službe i tražili uklanjanje opasnih dimnjaka ili drugih predmeta. Vrlo brzo smo naučili da ljudi ne govore istinu i da se terminologije razlikuju tako da smo počeli tražiti fotografije dimnjaka npr. Izradili smo vlastitu aplikaciju i vi iz nje kreirate radni nalog s adresom, fotografijom?Iz nje vidite pristup i koja vrsta vozila može ili ne može nešto odraditi. Vrlo brzo smo počeli i slagati zajedničke ekipe s vanjskim sudionicima, počeli koristi dronove za izviđanje i pripreme radnih naloga te smo počeli koristiti tzv. pješadiju (spašavatelje s visina ili iz ruševina potpomognute vatrogascima koji im pomažu) i koji riješavaju najteže situacije. Svakako moram spomenuti da je organizacija posla i raspoređivanje ekipa, pa i računalna obrada podataka i potpora ljudima na terenu, vjerojatno najbitnije i da su veliki dio posla obavili članovi zapovjedništva JVP-a Zagreb na čelu s Darko Brlečićem. Korištenje GIS-a i ostalih aplikacija i programa je nezamjenjivo, a koliko dobro smo ih koristili kaže podatak da se cijeli Grad prebacio na naš način rada. Također moram spomenuti sustav prijem dojave, kao što znate mi koristimo vlastiti, ne UVI i odgovorno tvrdim da se ovaj broj intervencija ne bi mogao voditi u UVI-ju. I naš je imao određenih problema progutati toliki broj dojava, ali baš zbog toga što je fleksibilan mi smo ga odmah prilagodili novonastaloj situaciji i izbacili nepotrebne podatke, a dodali mogućnosti koje su se pokazale kao potrebne.

Ima li oštećenja na objektima koje koristi JVP Grada Zagreba ili neka dobrovoljna vatrogasna društva?

Da, upravna zgrada u Savskoj, toranj i zajedničke prostorije su oštećene, ali vjerujemo da ćemo ih popraviti kada za to nađemo vremena. Teško je stradao i objekt Inspekcije zaštite od požara u Savskoj i u tijeku je iseljenje. Prema trenutačnim saznanjima, DVD-ovi Dankovec i Zagreb pretrpjeli su oštećenja.

Zagrebački vatrogasci su redovno na ispomoći kolegama na priobalju, a mnogima je u svježem sjećanju i dislokacija u županjskoj Posavini. Sad su kolege iz gotovo svih krajeva hrvatske došli na ispomoć u Zagreb. Kako ocjenjujete suradnju s kolegama koji su bili na dislokaciji?

Mislim da svi znamo da je odgovor jasan, suradnja je odlična kakva samo s vatrogascima može biti. Vatrogasci su i dalje najorganiziranija služba u državi, svidjelo se to nekome ili ne. Niz komunalnih i drugih službi iz grada su nam svoja vozila stavili na raspolaganje s obzirom na to da je bilo potrebno ukloniti na tisuće dimnjaka i to je bilo koordinirano iz JVP. Svakako se zahvaljujemo kolegama Virovitica, Bjelovar, Slunj, Sisak, Varaždin, Karlovac, Osijek, Krapina, Slatina, Slavonski Brod, Rijeka, Split, Velika Gorica i Dubrovnik kao i glavnom vatrogasnom zapovjedniku Slavku Tucakoviću na brzoj i operativnoj pomoći.

Što će ovaj događaj značiti za daljnji razvoj JVP Grada Zagreba?

Na to pitanje još nemam točan odgovor, ali znam da su vatrogasci Grada Zagreba odradili ogroman, ako ne i najveći posao u ovim nesretnim trenucima.


Izvor: VV




Objavljeno 25.4.2020


Vijesti iz društava


Gračanci darovali krv
Objavljeno 18.4.2020

Skupština DVD-a Prečko
Objavljeno 9.3.2020

Uzlet DVD-a Kašina
Objavljeno 8.3.2020

2. Zagrebačka vatrogasna utrka
Objavljeno 29.2.2020

Članice na webu